Naslovnica arrow Zdravlje i sport arrow Sportske ozljede u košarci 20 Kolovoz 2014  
Dodajte stranicu u favorite
Pretraži Sport Formu
Advertisement
Administrator
Sport forma SHOP
DVD-i Elektromišićni stimulatori Pulsmetri Power Lung trenažeri

Lista Svih Proizvoda


Napredno Pretraživanje
Košarica
Košarica je trenutno prazna.
Sportske ozljede u košarci Ispis E-mail
Autor: Tamara Palijan   
Ponedjeljak, 10 Rujan 2007

Sportske ozljede u košarciSportska ozljeda je ozljeda nastala prilikom sportske aktivnosti. Ozljeda je svako oštećenje tkiva nastalo u određenom i ograničenom vremenu. Pojam sportske ozljede u širem smislu obuhvaća sve ozljede koje su nastale prilikom bilo kakve kineziološke aktivnosti (treninzi, natjecanja, rekreacija), dok sportska ozljeda u užem smislu označava ozljedu tipičnu za pojedinu sportsku granu prema mehanizmu nastanka i po učestalosti.


Oštećenje je patološko anatomski supstrat koji se anamnezom ne može dokazati jer se osoba u većini slučajeva ne sjeća vremena nastanka oštećenja. Najčešće je posljedica dugotrajnih ponavljanih mikrotrauma koje uzrokuju preveliko naprezanje određenog dijela sustava za kretanje. Stoga se za oštećenja koristi naziv sindrom prenaprezanja. Svojstvo je ozljeda akutnost nastanka, dok su sindromi prenaprezanja kroničnog karaktera jer ponavljana trauma s vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva. Zajedničko ozljedama i oštećenjima kada se manifestiraju u finalnom obliku je nesposobnost sportaša za daljnju sportsku aktivnost.

 

Sportske ozljede u košarci
 
Sportska ozljeda
 

Sportska ozljeda ne može nastati sama po sebi, što nam govori da za svaku sportsku ozljedu postoje određeni uzroci koji sudjeluju u njenom nastanku. Poznavanjem uzroka nastanka ozljeda i primjenom preventivnih mjera na neke od uzroka  moguće je spriječiti nastanak ozljeda. Sportske ozljede najčešće nastaju kao posljedica djelovanja mehaničke sile i to one sile koja djeluje izvana - udarac nekog predmeta, protivničkog igrača, udarac pri padu na parket) ili su uzrokovane silom kontrakcije vlastitih mišića. Najčešći uzroci nastanka ozljeda u košarci su: kontakt igrača sa suigračem, podlogom ili obručem - sudar igrača, naguravanje među igračima, udarci, padovi, skokovi, bacanje za loptom, doskoci, nagle promjene brzine i smjera kretanja. Ostali uzroci nastanka sportskih ozljeda u košarci su umor, greške u treningu, neadekvatna sportska obuća, nedostatak tehnike…

S obzirom na lokalizaciju ozljeda, u košarci se javljaju ozljede gornjih i donjih ekstremiteta, kralježnice, te ozljede glave.  S obzirom na vrstu ozljeda u košarci se javljaju ozljede zglobova i ligamenata, kostiju, mišića, tetiva, kože i potkožja.

Ozljede zglobova su česte ozljede u košarci. Najčešće nastaju kao posljedica prekomjerno forsirane kretnje u zglobu koja premašuje pokret koji dopušta anatomska građa zgloba. Ozljede zglobova mogu se podijeliti na: nagnječenje, uganuće, iščašenje. Nagnječenje (contusio) nastaje kao posljedica djelovanja tupe sile, a očituje se stvaranjem hematoma, te bolnošću.  Uganuće (distorsio) podrazumijeva ligamentarne ozljede koje su izazvane silama istezanja pri čemu dolazi do nepotpunog odvajanja zglobnih površina koje se vrate u svoj normalni položaj. Iščašenje (luxatio) nastaje kao posljedica pretjeranog pokreta pri čemu dolazi do potpunog odvajanja zglobnih površina , a kosti zgloba iskoče iz svojeg anatomskog položaja. 

 

Kontakt igrača sa suigračem –naguravanje među igračima
 
Kontakt među igračima 
 

Zbog karakteristika košarkaške igre (trčanje, skokovi) veliko opterećenje prevladava u mišićima i mišićnim skupinama organizma košarkaša i zato ozljede mišića za vrijeme treninga ili natjecanja nisu rijetkost. Najčešći uzroci nastanka ozljeda mišića su tupi udarac, naglo istegnuće i pretjerana kontrakcija, dugotrajni napor i zamor.

Ozljede mišića mogu biti: nagnječenje mišića ili contusio nastaje kao posljedica djelovanja tupe sile, a očituje se bolnošću, pojavom otekline i hematoma Istegnuće mišića (distensio) ozljeda je kod koje nema promjena u anatomskoj strukturi, a očituje se smanjenim tonusom mišića i prolazno oslabljenom funkcijom. Djelomično rastrgnuće (laceratio) je ozljeda kod koje dolazi do promjene anatomske strukture u jednom dijelu mišićnih niti. Ozljedu obilježava rastrgnuće manjih ili većih krvnih žila popraćeno krvarenjem i stvaranjem manjeg hematoma. Bolnost je prisutna pri svim pokretima rastezanja ozlijeđene skupine mišića, zbog boli se prekida aktivnost jer svako dalje naprezanje može uzrokovati težu ozljedu mišića. Ruptura ili puknuće većeg broja mišićnih vlakana ili cijelog mišića dovodi do iznenadne oštre boli i pečenja zbog čega se aktivnost prekida, a samu rupturu moguće je napipati ili vidjeti.

Prijelomi kostiju nastaju kao posljedica djelovanja izravne ili posredne traume, mogu biti otvoreni i zatvoreni. Očituju se oteklinom, bolnošću, hematomom, gubitkom funkcije.

Ozljede kože i potkožnog tkiva česte su u košarci  ali se manifestiraju kroz lakše oblike ozljeda kože. Najčešće se radi o ogrebotinama, oguljotinama koje nastaju kod nehotičnog pada košarkaša na parket ili zbog nehigijene protivničkog igrača (dugi nokti).

Liječenje sportskih ozljeda može biti operativno ili neoperativno što ovisi o vrsti i težini same ozljede. Osnovni principi zbrinjavanja ozljeda na terenu podrazumijevaju hlađenje, kompresiju, elevaciju i poštedu (RICE), čime se postižu dobri uvjeti za daljnje liječenje operativno ili neoperativno.

 

DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA U PODRUČJU KOŠARKE

Sudjelovanje u različitim sportskim aktivnostima može biti udruženo sa rizikom od pojave ozljeda. Stupanj rizika te vrsta ozljede ovise o prirodi sporta, načinu na koji se igra, te fizičkom stanju sportaša. Uspoređujući košarku sa drugim sportovima košarka se zbog svojih karakteristika svrstava u visoko rizične sportove za pojavu ozljeda te se nalazi među pet sportova kod kojih postoji najveća mogućnost ozljeđivanja.

Budući da je košarka igra visokih ljudi na malom terenu, te da je posljednjih godina kontakt u košarci sve jači velik broj ozljeda ne treba nas iznenaditi. Prema istraživanjima NCAA 75% ozljeda uzrokovano je kontaktom sa igračima, obručem, podlogom. Eksplozivnost pokreta uz česti tjelesni kontakt među igračima ukazuju na to da u košarci postoji veća mogućnost nastanka akutnih ozljeda. Statistike NBA i NCAA ukazuju da se akutne ozljede javljaju u 80% slučajeva, a najčešće se radi o uganuću zgloba, istegnuću ili djelomičnom rastegnuću ligamenata, ozljedi tetiva ili mišića. Kronične ozljede (sindromi prenaprezanja) javljaju se u 15% slučajeva, dok je u preostalih 5% slučajeva riječ o obnovljenoj akutnoj ozljedi nakon provedene rehabilitacije. Ozljede tijekom utakmica dvostruko su češće nego one tijekom treninga, a najveći i teži broj ozljeda javlja se u drugom dijelu utakmice. 

 

Bacanje za loptom
 
Bacanje za loptom 
 

Što se tiče lokalizacije ozljeda istraživanja pokazuju da se 57% ozljeda javlja na donjim ekstremitetima. Dominiraju ozljede koljena i gornjeg nožnog zgloba, koje su u 85% slučajeva uzrok odsutnosti igrača sa treninga i utakmica. Ozljede gornjih ekstremiteta, glave, kralježnice čine manji postotak ozljeda, a zbog njih se rjeđe izostaje sa treninga i utakmica.

Ozljede gležnja najčešće su ozljeđivani dio tijela u košarci te čine 20-40% svih ozljeda. Najčešće se radi u inverzijskim ozljedama koje čine 85% ozljeda gležnja. Nakon jače inverzije stopala dolazi do istegnuća ili prekinuća ligamenata. Inverzijske ozljede gležnja nastaju pri doskoku na stopalo drugog igrača, krivim doskokom na tlo, kod trčanja po neravnom terenu. U igri oko koša i stalnom traženju pogodne pozicije za ubacivanje lopte u koš mogu nastati i everzione ozljede nožnog zgloba. Istraživanja pokazuju da su takve ozljede rjeđe te čine 10% ozljeda ligamenata gležnja, ali mogu biti udružene sa frakturama što može biti uzrok kronične nestabilnosti gležnja.

Ozljede stopala i prstiju mogu se javiti u košarci, te čine 5-9% svih ozljeda. Najčešće se radi u istegnuću ligamenata prstiju i metatarsusa nastalih kao posljedica doskoka igrača na tuđe stopalo ili snažne dorzifleksije. Upalna stanja, nagnječenja, frakture mogu se javiti ali su rjeđe.

Ozljede koljena nalaze se na drugom mjestu po učestalosti, čine 14% svih ozljeda u košarci. Prema dosadašnjim istraživanjima najčešće ozljede koljena u košarci su: ozljede meniska, medijalnog kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta. Obično se radi o istegnućima i parcijalnim rupturama ligamenata, te razdoru medijalnog meniska. Ozljede koljena nastaju prilikom naglih promjena smjera i brzine kretanja, naglog zaustavljanja, prilikom skokova, doskoka, udarcem suigrača u vanjsku stranu koljena u semifleksiji kada je stopalo fiksirano za podlogu (košarkaški stav).

Košarka je sport u kojemu se rukama izvodi mnoštvo kontakata s loptom, igračima, podlogom, te je zbog toga mnoštvo situacija u kojima igrači prilikom vođenja, dodavanja lopte, padova ozljeđuju gornje ekstremitete. Ozljede ručnog zgloba i šake najčešće su ozljede gornjih ekstremiteta i čine 15-20% svih ozljeda u košarci. Ozljede lakta i ramenog obruča rjeđe se javljaju te čine 2-3% svih ozljeda u košarci. Najčešće ozljede ručnog zgloba i šake su nagnječenja, istegnuća i iščašenja, nastala kao posljedica hiperekstenzije ili direktnog udarca. Na prstima su česte ozljede ligamenata proksimalnih zglobova od istegnuća do rupture, a ozljedama su najčešće zahvaćeni palac i mali prst zbog svoje nezaštićene pozicije. Ozljede ručnog zgloba rjeđe su od ozljeda šake ali i ozbiljnije. Najčešće ozljede ručnog zgloba su fraktura skafoidne kosti i istegnuće ligamenata važnih za stabilnost ručnog zgloba.

Košarka stvara veliki stres na koštane i mekane dijelove kralježnice s obzirom da sadržava puno skokova, okreta... Ozbiljnije ozljede kralježnice u košarci se rijetko javljaju. Najčešće je riječ o nagnječenju, istegnuću mišića i ligamenata u lumbosakralnoj regiji koje čine 8-10% svih ozljeda u košarci , te ozljedama diska. Ozljede vratne kralježnice rijetko se javljaju i čine 1-3% svih ozljeda u košarci, a nastaju kao rezultat kontakta sa igračima, kolizijom među igračima ili objektima na terenu.

Ozljede glave, lica i orofacijalnih struktura javljaju se u košarci i čine 12% svih ozljeda.  S obzirom da košarka uključuje puno igre ispod koša česti su udarci laktom u područje lica, tupi udarci prsta u područje očiju, udarci glavom nižih igrača u čeljusne kosti viših igrača pri čemu dolazi do ozljeda glave, lica i orofacijalnih struktura (usta, zubiju, nosa).

Što se tiče ozljeda mišića u košarci se najčešće javljaju nagnječenja i istegnuća mišića. Većina ozljeda nastaje kao posljedica udarca suigrača ili protivničkog igrača koljenom u napeti mišić ili prilikom skoka na ispruženo koljeno. Ozljede najčešće zahvaćaju m. quadriceps femoris, hamstringse, te m. triceps surae. Od sindroma prenaprezanja u košarci se javljaju tendinitis  Ahilove tetive, skakačko koljeno, stres fraktura, trkača potkoljenica.


Slični sadržaji:

 
« Prethodna   Slijedeća »
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Zašto se registrirati?
Danas4
Ukupno1116781

(C) Fliesenstadt
 
Časopis Kondicijski trening
Anketa
Trener ste...
 
Top of Page
© Tekstovi i fotografije autorsko su pravo i vlasništvo portala Sport forma osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo portala ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na portalu.
eXTReMe Tracker