Uganuće gležnja

Ozljeda uganuća gležnja podrazumijeva ligamentarne ozljede koje su izazvane silama istezanja pri čemu dolazi do nepotpunog odvajanja zglobnih površina koje se vrate u svoj normalni položaj.

Uganuće gležnja

Najčešće nastaje prilikom inverzije stopala u položaju plantarne fleksije i to prilikom doskoka na stopalo drugog igrača ili krivim doskokom na tlo, pri čemu dolazi do ozljede prednje talofibularne sveze i anterolateralnog dijela zglobne čahure. Everzione ozljede su rjeđe, nastaju kada igrač padne ili stane na vanjsku stranu tuđeg stopala pri čemu dolazi do vanjske rotacije stopala i everzije, te do ozljede deltoidnog ligamenta. 

Uganuće se gradira u 3 stupnja. U prvi stupanj ubrajaju se ozljede kod kojih dolazi do istegnuća ligamenata , ali bez makroskopski vidljivih oštećenja. Očituje se edemom, bolnom osjetljivošću na palpaciju. Nema nestabilnosti zgloba ni gubitka pokretljivosti. U drugi stupanj ubrajaju se ozljede kod kojih dolazi do djelomične makroskopske rupture ligamenata, a očituje se edemom, bolnošću, laganom nestabilnošću zgloba i slabijom pokretljivosti. Kod trećeg stupnja nalazimo rupturu ligamenata sa oteklinom, hemoragijom i bolnošću uz znatnu nestabilnost zgloba.

Nakon pojave ozljede igrača se udaljava iz igre, te se primjenjuju osnovni principi zbrinjavanja sportskih ozljeda na terenu RICE. Ligamentarne ozljede prvog i drugog stupnja liječe se neoperativno, metodama fizioterapije, dok se u liječenju trećeg stupnja preporuča operativno liječenje.

Distorzija koljena

Distorzija koljena ozljeda je pri kojoj dolazi do istegnuća, djelomične ili potpune rupture jednog ili više ligamenata.

Distorzija koljena (ozljeda prednjeg križnog ligamenta)

U košarci se najčešće radi o ozljedi prednjeg križnog ligamenta, te medijalnog kolateralnog ligamenta. Ozljede prednjeg križnog ligamenta nastaju prilikom naglih zaustavljanja, okreta, iznenadnih promjena smjerova, pri hiperekstenziji koljenskog zgloba i kod direktnog udarca u kondile femura, dok ozljede medijalnog kolateralnog ligamenta nastaju prilikom udarca suigrača u vanjsku stranu koljena u semifleksiji kada je stopalo fiksirano za podlogu (košarkaški stav).

Simptomi uganuća koljena ovise o stupnju ozljede, te o vrsti ozlijeđenog ligamenta. Istegnuće se očituje edemom, bolnošću, uz očuvanu pokretljivost zgloba, djelomično napuknuće očituje se edemom, bolnošću, nestabilnošću zgloba te nemogućnošću potpune ekstenzije koljena, dok se potpuno puknuće očituje edemom, snažnom boli, te jako izraženim osjećajem nestabilnosti koljena pri pokušaju hoda.

Liječenje prvog i drugog stupnja je neoperativno, dok se za treći stupanj preporuča operativno liječenje.

Prevencija ozljeda

Prevenciji ozljeda u košarci mora se pridonijeti najviše pažnje, jer se provođenjem preventivnih postupaka može u znatnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka ozljeda. Ona se mora sastojati od učenja i treniranja  sportaša pravilnoj igri, tehnici i ponašanju, podizanju i održavanju visoke tjelesne kondicije, te opskrbljivanja dobrom opremom i što boljim terenima. Briga o sportašu, planiranje i programiranje transformacijskih procesa i sprječavanje ozljeđivanja provodi se u timu stručnjaka koji najčešće čine trener, liječnik, fizioterapeut, psiholog. Za prevenciju nastanka sportskih ozljeda važno je da svaki član tima poznaje karakteristike košarke kao sporta, zahtjeve koja ona ima za igrača, učestalost, tip, lokalizaciju i mehanizam nastanka ozljeda. Uloga fizioterapeuta u zdravstvenom timu je pružanje prve pomoći, rehabilitacija, te prevencija ozljeda. Preventivno djelovanje fizioterapeuta u klubu od velike je važnosti jer se metodama fizioterapije može uvelike smanjiti broj ozljeda ili spriječiti njihov nastanak. Jedan od najčešćih postupaka koje provodi u svrhu prevencije nastanka ozljeda je sportska masaža koja može biti pripremajuća i relaksirajuća. Sportska masaža pomaže poboljšanju tjelesnih sposobnosti kod treninga ili natjecanja, a izvodi se prije, za vrijeme i poslije treninga ili natjecanja. Pospješuje zagrijavanje radi pojačane cirkulacije, te time olakšava sam trening ili natjecanje.

U prevenciji nastanka sportskih ozljeda važne su vježbe zagrijavanja i vježbe istezanja. Vježbe zagrijavanja imaju važnu ulogu u srčano krvožilnoj i mišićno koštanoj  pripremi organizma za napore koji ga čekaju. Učinci vježbi zagrijavanja su: prevencija ozljeda (hladni mišići s niskom krvnom saturacijom podložniji su ozljedama nego topliji mišići), poboljšana pokretljivost zglobova, smanjen otpor mišića i zglobova te veća tolerancija mišića i vezivnog tkiva pri njihovom istezanju za vrijeme jakih kontrakcija tijekom natjecanja i treninga. Nakon zagrijavanja slijedi istezanje. Uz trenera, fizioterapeut najčešće provodi te vježbe i educira sportaša njihovom pravilnom izvođenju. Vježbe istezanja koriste se za poboljšanje fizičkih sposobnosti, cirkulacije, povećanje opsega pokreta, smanjenje mišićne napetosti i bolnosti, sprečavanje nastanka ozljeda, te za psihofizičku relaksaciju. Vježbe istezanja specifične su za svaki sport ,npr. u košarci su to vježbe kojima istežemo mišićne skupine koje su maksimalno uključene u pokrete košarkaša za vrijeme napora. Vježbe istezanja trebale bi se provoditi prije i poslije treninga, utakmice.

Važnu ulogu u prevenciji nastanka sportskih ozljeda ima sportska obuća, koja mora biti prilagođena aktivnosti, stopalu i posturalnoj adaptaciji organizma. Sportska obuća ima važnu ulogu u apsorpciji udaraca na stopalo, potkoljenicu, leđa. Ona ne bi smjela fiksirati stopalo previše za podlogu, ali isto tako treba dovoljno učvrstiti stopalo da ne dođe do klizanja. Sportskom obućom i dodatnim pomagalima možemo utjecati na biomehaničke probleme sportaša koji mogu biti uzrok nastanka ozljeda u košarci. 

U pripremi sportaša za aktivnost koristi se bandažiranje, odnosno podvezivanje, fiksiranje tj. učvršćivanje određenih dijelova tijela s pomoću posebnih flastera. Bandaže se najčešće koriste u prevenciji nastanka ozljeda zglobova ili se koriste nakon rehabilitacije u svrhu sprečavanja ponovne pojave ozljede. Uz bandaže u svrhu prevencije nastanka ozljeda koriste se ortoze i steznici.

Proces bandažiranja gležnja

Ukoliko je do ozljede već došlo prevencija treba biti usmjerena na to da se ona ponovo ne pojavi. U slučaju uganuća gležnja i koljena prevencija se treba sastojati od provođenja kvalitetnog rehabilitacijskog programa, sprečavanja preranog vraćanja maksimalnom opterećenju na način postepenog povećanja intenziteta treninga, provođenja dopunskog programa vježbanja ozlijeđenog područja i donjih ekstremiteta (propriocepcija, jačanje, istezanje), primjena bandaža, ortoza, steznika ukoliko je zglob nestabilan, primjene kvalitetnog zagrijavanja i istezanja.

Slični sadržaji:

• Kondicijska priprema sportaša 2006