Piše: Vedran Naglić

Pomoćni i kondicijski trener kadetske reprezentacije Hrvatske

Objavljeno u Zborniku radova 7. godišnjie međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2009. s glavnom temom "Trening izdržljivosti"

UVOD

Pripremni period hrvatske kadetske košarkaške reprezentacije počeo je 15. lipnja 2008. Godine kratkim mikrociklusom i potom odlaskom na Igre Alpe - Jadran u Mađarsku. Nakon uvida u početno stanje i povratka s turnira, počeo je bazični dio priprema koje su trajale gotovo 60 dana. Cilj je bio pripremiti selekciju za naporan (turnirski) sustav natjecanja koji ih očekuje na Europskom prvenstvu u Italiji. Prvenstveni cilj priprema, s obzirom na gust raspored odigravanja utakmica (tri utakmice u tri dana nakon čega slijedi jedan dan pauze, a potom u iduća tri dana još tri utakmice) bio je:

• podizanje aerobnih i anaerobnih kapaciteta,

• unapređivanje tehnike brzine, agilnosti i eksplozivnosti (SAQ)

• prevencija ozljeda.

Inicijalnim testiranjem na samom startu priprema naišli smo na temeljne probleme u stanju sportske treniranosti, tj. nedovoljnu i neujednačenu pripremljenost igrača. Razlog tomu je dolazak s odmora, odnosno netreniranje pred početak priprema te sportske ozljede koje su zadesile igrače prije okupljanja. Osim rezultata dobivenih inicijalnim testiranjem informacije putem intervjua te anketnog upitnika upotpunile su sliku o razini treniranosti igrača.

IZRADA I KARAKTERISTIKE PROGRAMA – PERIODIZACIJA

Stožer, koji su činili: Damir Rajković – glavni trener, Boris Sinković - instruktor Saveza, Vedran Naglić – pomoćni i kondicijski trene, složio je plan i program za koji se smatralo da je adekvatan s obzirom na kondicijsku pripremljenost te TE-TA znanje naših igrača. Smjernice glavnog trenera Damira Rajkovića uvelike su pomogle u planiranju i programiranju plana fizičke pripreme. Prepoznatljiv taktički koncept (brza i agresivna igra s puno trčanja i kontranapada) zahtijevao je dobru fizičku pripremljenost igrača. Prvi tjedan priprema planirano je kroz bazični dio uvesti ekipu u trenažni sustav, ujednačiti razinu treniranosti, posvetiti se ozlijeđenima i napraviti kvalitetnu bazu za nastavak ciklusa. Energetski trening se svodio na trening aerobnih i anaerobnih kapaciteta, dominirale su kontinuirane, a kasnije intervalne metode da bi u drugom, specifičnom dijelu priprema pozornost obratili na trening izdržljivosti kroz specifični i kružni trening. U završnom dijelu priprema dominirale su situacijske vježbe i prevencijski program.

SPECIFIČNA IZDRŽLJIVOST

Specifična izdržljivost sportaša može se definirati kao što duže održavanje visoko učinkovite specifične radne sposobnosti u okviru konkretne motoričke aktivnosti (Željaskov, 2003). Istraživanja su pokazala da trening izdržljivosti ima veliku ulogu i utjecaj na fizičku spremu košarkaša stoga je trening izdržljivosti bio sastavni dio specifičnog dijela pripremnog perioda. Izdržljivost se u košarci razlikuje od izdržljivosti u drugim sportovima jer igrači izvode niz brzih, uzastopnih i eksplozivnih kretnji na vrlo kratkim udaljenostima. Specifičan trening izdržljivosti bio je u najvećoj mjeri upotpunjen vježbama brzine, agilnosti i eksplozivnosti (SAQ) te vježbama obrambenih zadataka. Razlog zašto je neuromuskularni trening, odnosno trening brzine, agilnosti i eksplozivnosti (SAQ) bio prvi unutar mikrociklusa je taj jer se radilo o dječacima kadetskog uzrasta (15 i 16 godina) koji nisu prošli kvalitetan broj takvih treninga,stoga su upravo ti treninzi služili za unapređenje tehnike u specifičnim uvjetima pri nešto nižem intenzitetu.

Slika 2. Vježba 1. Specifična izdržljivost vježbama SAQ

Opis:

1. Trčanje do SAQ ljestava

2. Zadatak na SAQ ljestvama

3. Sprint do linije slobodnih bacanja, zaustavljanje sa imitacijom izlaska na šut (jedna ruka u zrak)

4. Tri uzastopna skoka do obruča (lijevom, desnom i s obje ruke)

5. Stav bočno

6. Trčanje unatraške

7. 10x Pogo skokova (s koljenima na prsa)

PROGRAMIRANJE TRENINGA IZDRŽLJIVOSTI

1. Zadatak na SAQ ljestvama

2. Sprint preko linije centra

3. Prijem lopte, dodavanje treneru i trčanje na uručenje

4. Prijem lopte iz uručenja i polaganje te skok za loptom

5. Stav bočno

6. Stav unatraške cik-cak

7. 10x Pogo skokova (s koljenima na prsa)

Neuromuskularni trening (tablica 2.) s uvodnim i pripremnim dijelom trajao je 70 minuta, a preostalih 20 minuta se šutiralo. Šutiranje smo često koristili nakon napornog trening, odnosno treninga izdržljivosti jer je bilo važno zadržati razinu koncentracije i pri umoru. Takav trening trajao je 90 minuta.

Tablica 2. Model treninga specifične izdržljivosti

PRIMJER KRUŽNOG TRENINGA

Kružnim treningom kao metodičkim oblikom željeli smo postići unaprijed zacrtani cilj, odnosno podići motoričke i funkcionalne sposobnosti na višu razinu. U drugoj, udarnoj fazi (Tablica 1.) pripremnog perioda, kružni trening smo smjestili unutar 3 mikrociklusa i to drugi i osmi dan (8. i 14. srpnja) radi superkompenzacijske dinamike koja je rezultirala u razvojnoj dinamici sportaša. Treninzi različite ciljne usmjerenosti izazivaju vrlo specifičnu dinamiku

iscrpljenja i oporavka, odnosno superkompenzacije (Milanović, 2005).

Slika 4. Primjer kružnog treninga

Objašnjenje:

1. Igrač bez lopte kreće se u stavu, dolazi do lopte i radi dvokrak i polaganje, kupi loptu i ponovno u stavu radi zadatak

2. Odručenje s gumom

3. Vođenje lopte između čunjeva

4. Stav s gumom između nogu

5. Stav s bučicama

6. Potisak s prsa dvoručnim utegom

7. Naskok na sanduk, jednonožni saskok i stabilizacija

8. Step preko linije

9. Odbijanje medicinke o zid (kosi trbuh)

10. Varka s medicinkom (dodavanje, kretanje u dribling, pivotiranje)

11. Pivot na gredi (od ruba do ruba)

12. Dodavanje s prsa medicinkom o zid

Trening je trajao 90 minuta, a glavni dio (kružni oblik rada) trajao je 42 minute (3 kruga od 12 zadataka na uz rad od 30’’ i jednaku pauzu). Pauza između krugova trajala je 3 minute.

ZAKLJUČAK

Treningom osnovnih oblika kretanja, tehnike trčanja i agilnosti ostvarili smo ogroman napredak u odnosu na početno stanje. Razvijanjem snage i jačanjem mišića jezgre tijela ujedno smo napravili dobar temelj za nadogradnju ostalih sposobnosti te prevenciju ozljeda. S obzirom na to da se radi o košarkašima kadetskog uzrasta (15 i 16 godina), našli smo se u situaciji da je dobar dio tih košarkaša prvi puta sudjelovao na ozbiljnijim pripremama. Većina njih trenira manje od 5 puta tjedno, stoga je režim rada te novonastala situacija u njihovim životima dovodila do očekivanog pada koncentracije, a time i do psihičke nestabilnosti koja se odražavala na uspješnost treniranja. Takve situacije uspješno smo rješavali motivacijskim poticanjem te, po potrebi, animacijom i odmorom. To je dovelo i do zbližavanja igrača pa je period od gotovo 60 dana odsutnosti od obiteljske zajednice bilo lakše izdržati. U završnom dijelu priprema psihologija je bila nazočna na svakom treningu. Motiviranjem i bodrenjem igrača cilj je bio podignuti samopouzdanje te smanjiti “negativnu” tremu pred natjecanje.

LITERATURA

1. Bompa, T. (2005). Cjelokupan trening za mlade pobjednike. (2.izd.). Zagreb: Gopal.

2. Jukić, I., Milanović, L. i Hlupić, S. (2006). Program kondicijske pripreme hrvatskih košarkaša za

kvalifikacije za EP 2007. godine. Kondicijski trening, 4(2), 54-58.

3. Mihačić, V. i Jukić, I. (2005). Kondicijska priprema hrvatske nogometne reprezentacije u okviru

kvalifikacijskih utakmica za svjetsko prvenstvo 2006. godine. Kondicijski trening, 3(2), 44-51.

4. Milanović, D. (1997). Osnove teorije treninga. U D. Milanović (ur.), Priručnik za sportske trenere

(2. izd.) (str. 481-603). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

5. Milanović, D. (2005). Teorija treninga, Priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita (2. izd.).

Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

6. Rak, M. (2004). Projekt “Atena” – program kondicijske pripreme hrvatskih rukometaša za Olimpijske igre Atena 2004. Kondicijski trening, 2(2), 54-58.

7. Škof, B. (2003). Metodika treninga izdržljivosti (Aplikacija na trening trčanja na srednje i duge staze). U D. Milanović i I. Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog

znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 21.–22. 02. 2003. (str. 246–255). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez.

8. Željaskov, C. (2003) Teorija i metodika treninga izdržljivosti. U D. Milanović i I. Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 21.–22. 02. 2003. (str. 239–245). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez.